Budite informirani, čitajte

ćete primati besplatno na svoju e-mail adresu, ako zatražite na vjesnik@rozp.hr
Plus hosting - banner

Pored ostalih aktivnosti na informiranju, edukaciji i savjetovanju potrošača na koje nas obvezuje Zakon o zaštiti potrošača, pratimo čime se hrvatski potrošači hrane. Kad su nam postale dostupne informaciju o limunu imali smo obavezu na to upozoriti tj. informirati potrošače. Problem se ne odnosi samo na turske limune, jer potrošači iz cijele Hrvatske su nam poslali informacije da se u svim megacentrima nalazi limun zatrovan tj. tretiran sa raznim fungicidima a najčešće sa imazalilom, doduše iz Španjolske i duplo je skuplji iako je II kvalitete.

Nije to opasno po zdravlje ako se konzumira mala količinama kažu stručnjaci, a mi izražavamo sumnju jer se radi o kumulativnom efektu, jer ako se pojede jedna limunska kora dnevno je po propisima je trovanje u granicama normale, ali već dvije su prekogranična kontaminacija tj. trovanje.

Zašto je ovo područje posebno pobudilo naš interes?

Zato što smatramo da se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi koja je po Zakonu o zaštiti potrošača zabranjena i kažnjiva.

Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda. Ovi podaci moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi.

U trgovinama se prodaje limun i ostalo voće u rinfuzi, a da pored njega na privjesnici ili naljepnici nema nikakvih podataka o proizvodu.

Na proizvodima koji su zapakirani informacije nalaze se informacije, ako ih ima, koje morate povećalom tražiti.

Poslovna praksa je nepoštena ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.

Iako limun koriste svi, najčešće ga ipak koriste ranjive skupine potrošača, djeca te starije i bolesne osobe.

Mi nismo pokrenuli kampanju protiv turskog limuna, mi smo samo upozorili potrošače da se informiraju što kupuju i da imaju pravo na odluku.

Treba uzeti u obzir da mi nismo krenuli u kampanju protiv turskog limuna i nismo prvi izašli s informacijama o imazalilu, već na portalu http://supermarketi.info 20. listopada 2014. Pod naslovom „LIMUN S RAZLOGOM JEFTINIJI! TRETIRAN JE IMAZALILOM… „izašao članak o spornom limunu http://supermarketi.info/index.php?mod=barom&nid=211
Ista informacija je 31. listopada 2014. objavljen na portalu http://magazin.net.hr pod nazivom „Užasnut ćete se kada doznate zašto je limun drastično pojeftinio“ http://magazin.net.hr/zdravlje/nutricionizam/jeftin-limun-na-policama-trgovina-je-toksican

Prema tome mi smo samo prenijeli vijest i sukladno Zakonu o zaštiti potrošača upozorili potrošače na opreznost i dali informaciju o čemu se radi. Razvidno je u našim izjavama da spominjemo i druge agrume i drugo voće, te da spominjemo i limun iz Španjolske. Govorimo više o nepoštenoj poslovnoj praksi. Tražimo da informacija mora postojati, a hoće li potrošač kupiti proizvod je njegova stvar izbora. Mi ne vodimo kampanju protiv limuna kao vrlo zdravog agruma.

Stoga nas iznenađuju izjave toksokologa i način obračuna s nama (udrugama za zaštitu potrošača) koji smo upozorili da zakonsku obvezu postojanja deklaracije na proizvodu od strane nekih medija, citiramo: "neki ljudi iz udruga/stranica za zaštitu potrošača prošlog tjedna su na sav glas širili tezu da su cijene limuna u Hrvatskoj iznenada pale jer je otkriveno da u njima ima ovog fungicida! ", "neznalice dižu paniku zbog podataka na etiketama koji ondje moraju biti radi pravila EU, poručili su naši stručnjaci za otrove" "Pitanje koje si moramo postaviti jest: Što više želite, da budete izloženi imazalilu ili mikotoksinima? Ljudi ne žele prihvatiti da ne možemo bez pesticida. Odnosno možemo, no onda ćemo se trovati mikotoksinima. Prije su se ljudi trovali njima. Bilo je svega. Osobito su se trovali žitaricama. To je bilo strašno. U srednjem vijeku i renesansi bio je raširen tzv. ergotizam, trovanje koje je odnijelo užasno puno života i napravio mnoštvo invalida. Hoćete li u skladištima koristiti fumigaciju i imati neke male ostatke fumiganata ili hoćete da vam od suhe gangrene otpadaju noge? Uvijek morate imati neku računicu – odvagnuti što je štetnije. Sve je štetno. Ti pokreti ljudi neznalica, koje možemo nazvati ideološkom toksikologijom, danas su jako snažni. Oni uporno neutemeljeno plaše građane', objasnio je Plavšić."

Što je Imazalil? Prvi put je proizveden 1983, te registriran kao agens koji se koristi nakon žetve. Godinu dana kasnije počinje koristiti za tretiranje sjemena žitarica, a 1990. počinje korištenje u klaonicama peradi. I danas se obilno koristi u poljoprivredi kako bi se zaštitili usjevi i osigurao opstanak ploda. Imazalil se može naći na raznom voću i povrću, a najviše se koristi za čuvanje krumpira, jer djeluje upravo na gljivice koje krumpir privlači. Uz to, vrlo je česta primjena na svim agrumima (limun, naranče, mandarine, grejp...)

Godine 1999., na temelju studije provedene na glodavcima, ustanovljeno je da je imazalil "najvjerojatnije kancerogen za ljude" i kao takvog ga je klasificirala američka Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency, EPA). Ipak, EPA je procijenila da su koncentracije imazalila koje ostaju u voću nakon primjene ovog pesticida daleko ispod količina koje bi predstavljale rizik od raka. Stoga je pravilnikom američke EPA-e rizik od raka koji predstavlja konzumiranje citrusa kontaminiranih imazalilom procijenjen kao "beznačajan".

Kao što je iz ovog malog pregleda vidljivo, naši roditelji, a i srednje i starije generacije hrvatskih grašđna su jele i žitarice i voće i agrume daleko prije 1984 godine. Kakve pak veze ima Imazalil sa srednjim vijekom, neka prosude potrošači sami, mi samo dajemo informaciju. Našim roditeljima, a i generacijama koje spominjemo, još uvijek nisu otpali udovi jer su jeli žitarice, voće i krumpir koji nije bio tretiran Imazalilom.

Da su na deklaracijama podaci o zatrovanosti nekog proizvoda zato što to traži EU, inače je jako zdrav, ne želimo počastiti epitetima kao što su etiketirali autore naših informacija "neznalicama".

Kome je u interesu da potrošači ne budu informirani i da ne vjeruju podacima sa deklaracija u Hrvatskoj, neka prosude potrošači!

Ovo je naš odgovor na napise u medijima kao npr:

 

http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/357252/Jeftini-limuni-nisu-otrovni-to-su-gluposti.html

http://www.24sata.hr/zdravlje/toksikolog-plavsic-prestanite-se-bojati-hrane-nije-opasna-313990

 

Željko Tomašić 
predsjednik Organizacije "ROZP"
tajnik Saveza "POTROŠAČ"

Radio "ROZP"

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

Žalbe inspektoratu


e-mail: prigovori@t.ht.hr

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information